JEVREJSKO GROBLJE BEOGRAD

procitaj starije dopise o groblju

CITIRAMO>>> Slobodan sam da istaknem veoma savesno i nesebično angažovanje čuvara
Jevrejskog groblja u Beogradu Branislava Baneta Kostića. Uredno
pokošena trava, čiste staze, opravljene česme, uklonjeni otpatci i
korov, i opšti utisak svetog mesta, gde počivaju mnogi naši najdraži,
rodbina i prijatelji, rezultat su njegovih ruku i komisije Hevra
Kadiša pod rukovodstvom predsednika Miroslava Grinvalda. Iskrena
zahvalnost svima u ime porodice,
Andro Mošić.

 

JEVREJSKA GROBLJA U BEOGRADU
HEVRA KADIŠA, JEVREJSKE OPŠTINE BEOGRAD


U Beogradu postoje dva jevrejska groblja:  Aškenasko, u Ulici Ruzveltova br. 50 i Sefardsko u Ulici Mije Kovačevića br. 1.  Aškenasko groblje nastalo je 1876. godine i deo je beogradskog Novog groblja, od kojeg je odvojeno zidom.
 
Preko puta Aškenaskog groblja nalazi se Sefardsko koje je nastalo preseljenjem starog jevrejskog groblja, 1925. godine, iz Dalmatinske ulice i obuhvata površinu od 12.748 metara kvadratnih. Na njemu se nalazi 4.000 nadgrobnih spomenika.
 
Danas je aktivno Sefardsko jevrejsko groblje, dok se sahrane na Aškenaskom obavljaju povremeno na grobnim mestima onih koji imaju žive potomke.
 
Na Sefardskom jevrejskom groblju, posebnu pažnju privlači grupa važnijih obeležja i komemorativnih spomenika kao što su:
 
-         Spomenik izginulim ratnicima (132 pala jevrejska heroja) u prošlim ratovima za spas, slobudu i ujedninjenje Otadžbine (1912-1919). Spomenik, otkriven 2. oktobra 1927. god., podignut je prema projektu arh. Samuila Sumbula, a izradio ga je kamenorezac Josif Dajč.
-         Na kraju glavne aleje Sefardskog groblja nalazi se spomenik posvećen jevrejskim žrtvama fašizma, delo arh. Bogdana Bogdanovića. Otkriven je 1952. godine, a autor je nagradjen Oktobarskom nagradom Beograda
-         U grupu komemorativnih spomenika spada, takođe,
Spomenik podignut austrijskim Jevrejima koji su 1941. Godine ubijeni u Zasavici kod Šapca. Spomenik je podigla Jevrejska opština u Beču prema projektu arh. Andrije Mešulama nakon prenosa ostataka 800 žrtava obavljenog 1959. godine.
 
-         Godine 1976. Jevrejska opština Beograd podigla je spomenik nad zajedničkom grobnicom u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci dece umrle od španske groznice i drugih bolesti između dva svetska rata, a čiji su zasebni spomenici bili uništeni. Spomenik je izradjen prema projektu slikara Jove Ćurčića.
 
      -  Posmrtni ostaci trinaestorice rabina i učitelja preneti   1928. godine sa groblja u Dalmatinskoj
         položeni su u zajedničku grobnicu nad kojom je podignut spomenik u obliku sarkofaga.
 
-         Iste 1928. godine podignut je i spomenik nad „genizom-skrovištem starih neupotrebljivih svetih
         knjiga i utvara“. Spomenik je ukrašen otvorenim svitkom Tore i knjigama od kamena.
 
-         Na Aškenaskom groblju treba svakako izdvojiti vajarsko delo Tome Rosandića – "muška i ženska glava“ nad grobnicom Ruže i Jakova Klopfera. 
 
 
U Jevrejskoj opštini Beograd u okviru redovnih aktivnosti brigu o jevrejskim grobljima vodi Komisija „Hevra kadiša“.
Obaveza Komisije je da se stara o održavanju i uredjenju jevrejskih grobalja i brine o sahranama.
 
O grobnim mestima brinu članovi porodice, a o grobovima gde nema više živih, brine, u okviru svojih mogućnosti, „Hevra kadiša“.


 
Komisijom „Hevra kadiša“ rukovode: 
 
1.    Miroslav Grinvald, predsednik
2.    Isak Asiel, rabin
3.    Judita Biro-Jovanović, sekretar
4.    Davor Salom, član
5.    Dijamanta Kovačević, član
6.    Majda David, član

 
 

Stalno zaposlen čuvar na Jevrejskom groblju je Branislav Kostić.

              Slike askenaskog groblja posle uredjenja 2010
 
Tokom višegodišnjeg mandata Komisije i poverenja koje je njenim članovima ukazano na Aškenaskom i Sefardskom groblju urađeno je:
 
-         oba jevrejska groblja očišćena su od korova i divljeg rastinja i dovedena u uredno stanje
-         obnovljena je ulazna kapija na Aškenaskom groblju od kovanog gvoždja, autor arh. Mirjana Lukić (prilog članova)
-         obnovljena je kapela, fasada zgrade kapele, ograda sa ulične strane, renovirani su toalet i prostor u prizemlju zgrade kapele (donacija Skupštine grada Beograda)
-         izgrađen je stan u prizemlju zgrade kapele za čuvara (donacija)
-         urađene su od kovanog gvoždja kapije ispod stepeništa na ulazu u kapelu, za smeštaj alata (prilog članova)
-         obnovljena je česma na ulazu u jevrejsko groblje (donacija)
-         uradjene su i obnovljene česme na Aškenskom i Sefarskom groblju (donacija)
-         asfaltiran je i uređen deo prostora ispred kapele (donacija grada)
-         instaliran je video nadzor nad objektom Sefardskog jevrejskog groblja (donacija)
-         u postupku je generalno uređenje Aškenaskog groblja (donacija i prilozi članova)
 
Radi što boljeg uređenja i održavanja oba jevrejska groblja, kupljene su nove mašine i alatke za rad:
 
-         traktor sa prikolicom  (donacija)
-         motorna kosačica za travu (prilog članova)
-         motorni trimer za košenje trave (prilog članova)
-         motorna mašina – gurač za sneg (donacija)
-         troja kolica, lopate, i druge alatke (donacija JO Niš)
-         motorna prskalica (donacija)
 
 
Način finansiranja:
 
Komisija „Hevra kadiša“ se isključivo finansira iz:
 
-         dobrovoljnih priloga članova
-         donacije članova zajednice u zemlji i inostranstvu
-         taksi za sahranu koje za članove zajednice iznose 50, a za Jevreje koji nisu članovi 100 evra 
-         godišnjih taksi za grobna mesta koje iznose 1.000 din.
-         i donacija koje se povremeno, za projekte, obezbeđuju iz budžeta državnih institucija
 
Sredstva za jevrejska groblja obezbeđena iz gore  pomenutih priloga i donacija koriste se isključivo za finansiranje njihovog redovnog održavanja (plate čuvara groblja, komunalne troškove, manje popravke, nabavke alata i druge potrebe)
 
Posebno želimo da naglasimo da JOINT i druge  jevrejske organizacija iz sveta ne obezbeđuju u budžetu Jevrejske opštine finansijska sredstva za jevrejska groblja i Komisiju „Hevra kadiša“
 
Važnije informacije i upustva Komisije „Hevra kadiša“ članovima zajednice
 
Prilikom smrtnog slučaja u porodici, potrebno je:
 
-         da se porodica obrati Jevrejskoj opštini Beograd radi dobijanja potvrde-saglasnosti da se sahrana
može obaviti na Jevrejskom groblju.
     -   prijaviti u JOB da li porodica želi versku sahranu
     -   uplatiti taksu za sahranu na Jevrejskom groblju
     -   obratiti se Branislavu Kostiću, ovlašćenom licu JOB na Jevrejskom groblju, koji će dati sva dalja upustva u
          vezi protokola sahrane i dokumentacije koja je potrebna  za JKP „Pogrebne usluge“ na Novom groblju.
         Tel. Branislava Kostića je 064-224 05 09.
 
Ukoliko želite da posetite Jevrejsko groblje u Beogradu, to možete učiniti u vremenu:
 
od 1. aprila do 30. septembra - od 8 do 19 h.
od 1. oktobra do 31. marta - od 8 do 17 h.
 
Subotom i za vreme verskih praznika groblje je zatvoreno.
 
Za sve bliže informacije o radu Komisije „Hevra kadiša“ članovi zajednice mogu se obratiti:
 
Miroslavu Grinvaldu, predsedniku Komisije „Hevra kadiša“
Tel. (+ 381) 064-111 91 62
Rabinu Isaku Asielu  – Tel. (+ 381)063 – 749 08 50
Jevrejskoj opštini Beograd – Tel. (+ 381 11) 2624 359
 
Molimo da vaše primedbe, sugestije, predloge i pohvale  dostavite na adresu:
 
Jevrejska opština
 „Hevra kadiša“
Ul. Kralja Petra 71a
11000 Beograd
 
Komisija „Hevra kadiša“ i ovim putem želi da se zahvali članovima zajednice i donatorima u zemlji i inostranstvu koji prilozima pomažu da se jevrejska groblja u Beogradu redovno održavaju.
 
Vaše priloge za „Hevra kadišu“ možete uplatiti na adrese:
 
-         Uplata iz SRBIJE:
Jevrejska opština Beograd, za Hevra kadišu
Žiro račun: 205-49527-14  Komercijalna banka a.d. Bgd.
 
-         Uplata iz INOSTRANSTVA:    
1.    Na devizni račun Jevrejske opštine Beograd, sa naznakom da je donacija za Hevra kadišu  (za instrukcije za doznaku obratite se kancelariji JO Beograd na e-mail: finansije@jobeograd.org
2.    Bankarskim čekom adresiranim na: Jevrejska opština  Beograd (obavezno na srpskom jeziku).
 
H V A L A !
---------------
 
Danas su jevrejska groblja park prirode i deo kulturne baštine Beograda i imaju izuzetan značaj u očuvanju identiteta jevrejske zajednice u Beogradu i njene postojanosti.
 
----------------
 
 
                                                Komisija „Hevra kadiša“
                                                Miroslav Grinvald, predsednik