Avram Sabitaja Lević

(*14. Х 1869, Београд – 15. Х 1941, Београд)

A. S. Levićeva biografija


•1869, Avram Sabitaja Levi(ć) rodio se u Beogradu; ubrzo umire mu otac, koji je bio sitni trgovac;
•1880/81, mali Avram završava mešovitu beogradsku Jalijsku osnovnu školu (osnovana 1863);
•1887/88, Avram S. Levi završava Trgovačku školu u Beogradu;
•1888/89, Levićevo odsluženje vojnog roka najverovatnije je bilo u Nišu (?);
•1889, Levi(ć), kao violinista sa 14 drugova osniva orkestar David, koji je bio kratkog daha;
•1893, Levi(ć) je molbom postavnjen za pisara III kl. u Fabrici Duv. Min. finansija (14. IV 1893);
•1894, postaje knjigovođa III klase u upravi Državnog monopola, odsek za prodaju;
•1895, postaje knjigovođa II klase u upravi Državnog monopola (12. I 1895); menja prezime u Lević
•1896, prima crnogorski Orden Knjaza Danila I (III stepena) od kneza-pesnika Nikole I Petrovića-Njegoša, (dodeljen 18. VI 1896);
•1897, postaje knjigovođa II kl. odsek Glavnog knjigovodstva (24. III 1897); zvanično menja prezime;
•1898, postaje knjgovođa I kl. u upravi Državnog monopola; primljen u masonsku ložu Pobratim;
•1899, postavljaju ga za glavnog knjigovođu Monop. duvana I kl. (6. III 1899); Lević se, 25. VII 1899,
ženi Paol(in)om Talvi (*1879) u staroj sinagogi »El cal viejo« i imaće sedmoro dece;
•1900, prima kraljevski Orden Takovskoga krsta V stepena (dodeljen 2. IV 1900); rađa im se prvenac Stevan budući ekonomista, koji je nenadano umro u Lozani 8. HII 1926;
•1901, vršilac dužnosti šefa – glavnog knjigovođe Odseka knjigov. Uprave Monopola duvana;
•1902, šef odseka za knjigovodstvo Monopolske Uprave (9. VII 1902); rađa im se Rebeka, koja umire 5. VIII 1902, posle 3,5 meseca života;
•1903, nepromenjeno; rađa im se Licika, koja je 1941. odvedena sa svojom porodicom u logor;
•1904, postavljen za šefa odseka glavnog knjigovodstva II klase (29. VI 1904);
•1905, nepromenjeno; rađa im se, 28. III 1905, Re(j)a, koja je 1941. odvedena u logor;
•1906, u odseku knjigovodstva postaje šef I klase (10. VI 1906);
•1907, nepromenjeno; rađa im se, 11. IV 1907, Margita-Margo, koja je završila konservatorijum i preživela II Svetski rat 1941-1945;
•1908, nepromenjeno – prima državni Orden Svetog Save III stepena (dodeljen 4. VI 1908); rađa im se Ana, koja posle 2,5 meseca života umire, 29. I 1908;
•1909, nepromenjeno; postaje član veća Jevrejske opštine u Beogradu i tu ostaje sve do smrti;
•1910, nepromenjeno;
•1911, postavljen u Glavnom Državnom Računovodstvu za načelnika (8. VI 1911); Lević je bio i jedan od osnivača masonske lože Srbija (19. I 1911);
•1912, nepromenjeno;
•1913, prima Zlatnu medalju za revnosnu službu (dodeljena 27. HI 1913) i masovnu Spomenicu »Osvećeno Kosovo« 1912 (ustanovljena 31. H 1913); rađa im se Rafailo (13. III 1913), budući svršeni pravnik, koji je preživeo II Svetski rat 1941-1945;
•1914, nepromenjeno; napušta, 24. III, novoosnovanu ložu Srbija i ostaje u Pobratimu do kraja;
•1915, nepromenjeno; spasava: 1° 30. IH, trezor Narodne banke; 2° glavni sef Ministarstva finansija i 3° prenosi preko Albanije Miroslavljevo jevanđelje (primio ga je 5. H 1915);
•1916, zbog raznih afera i kasnijeg Solunskog procesa biva penzionisan 10. HII 1916; nasuprot svemu ovome, uvršćen je u nosioce našeg Ordena Crvenoga Krsta, a dodeljen posle 1918; Carski Rusi ga odlikuju Ordenom Svete Ane s mačevima III stepena;
•1916/18, Lević je upravnik društva Preživelih srpskih Jevreja u Lozani gde prima pomoć od organizacije JOINT DISTRIBUTION COMMITTEE (iz SAD), tek 1. VIII 1918;
•1918/41, Lević radi kao honorarni savetnik naših banaka i raznih firmi;
•1920, prima Albansku spomenicu, (ustanovljenu 5. IV 1920);
•1922, Lević je organizator, sekretar i zamenik prijatelja i brata Stojana Protića na izborima;
•1941, Lević umire od srca u logoru Topovske šupe u Beogradu.

Sahranjen na Sefardskom groblju u Beogradu

Procitaj kako je spasio Jevandjelje [klikni] - tekst objavljen u Politici

nazad